Arhiva:   VOLUMEN:   BROJ:   

Izdanje: 1995/4


Naslov: Adhezijski rad kao kriterij za određivanje optimalne površinske napetosti adheziva
Autor: Andrija Bogner

U radu je prikuzana nova metoda za određivanje optimalne površinske napetosti adheziva (ljepila i lakova za drvo) koja kao kriterij koristi maksimalni rad adhezije. Budući da adhezijski rad pored ostalog ovisi o slobodnoj površinskoj energiji drva i površinskoj napetosti adheziva, a da se slobodna površinska energija drva mijenja sa hrapavosću pokus je rađen na površini bukovine (radijalne teksture) sa različitom hrapavošću. Jedna grupa uzoraka imala je brušenu, druga blanjanu, a treća, površinu obrađenu čeličnom postrugom. Adhezijski rad može biti dobar kriterij za određivanje optimalne površinske napetosti adheziva jer uzima u obzir adheziv, adherend te njihovu interakciju. Izvršena su mjerenja hrapavosti površine drva koja je izržena srednjim aritmetičkim odstupanjem profila Ra i mjerenja kuta kvašenja Θ za devet kapljevina (tekućina) različitih površinskih napetosti. Iz kuta kvašenja i površinske napetosti tekućine izračunata je kritična površinska energija za rad adhezije Wa te optimalna površinska napetost tekućine γLGopt kod koje je rad adhezije maksimalan Wa max.

Naslov: Istraživanje međudjelovanja tehnologije i organizacije proizvodnje u preradi drva
Autor: Mladen Figurić

U radu su prikazani rezultati istraživanja međudjelovanja tehnologije i organizacije proizvodnje u preradbi drva. Istraživanja se provode u razdoblju od 15 godina, počevši od 1960. godine do danas. U uvodnom dijelu skraćeno su prikazani rezultati Lawrencea, Litterera, Woodwordave i drugih, kao i nužnost analize istraživanja, pri čemu je utvrđeno da takva istraživanja u preradbi drva nisu provedena. Zbog tih je razloga u području istraživanja postavljen cilj ispitati međudjelovanje tehnologije i organizacije proizvodnje u preradbi drva. Metode rada obuhvatile su utvrđivanje strukture radnog vremena u razdobljima od 15 godina, te su na osnovi rezultata Ettingera (1963), s utvrđenim 72,65%-tnim iskorištenjem radnog vremena, Figurića (1978), sa 57,63%-tnim i Figurića (1993), sa 51,51 %-tniim iskorištenjem na istom uzorku postavljeni osnovni zaključci. Zaključci su dobiveni na temelju istraživanja signifikantnosti rezultata iz tri različita razdoblja, pri čemu je ustanovljeno: prvo, da postoji vrlo velika korelacija između instalirane tehnologije i organizacije proizvodnje (r = 0,92); da je Ettinger proveo istraživanja u nižem razvojnom stupnju, a Figurić u uvjetima proizvodnje višeg razvojnog stupnja. Ustanovljeno je da ne postoji signifikantnost rezultata I. i II. te I. i III razdoblja, a da postoji između II. i III. vremenskog razdoblja snimanja. Zatim su dobiveni rezultati uspoređivani s predviđanjima Gašparovića (75-80%-tna iskorištenost) glede iskazivanja vremena u fleksibilnim tehnološkim sustavima, te je na osnovi toga izrađena ekstrapolacija dobivene krivulje radnog vremena u navedenom vremenskom razdoblju. Na taj su način postavljeni osnovni parametri za određivanje odnosa izneđu projektirane tehnologije, modela upravljanje proizvodnjom i organizacije proizvodnje u preradi drva.

Naslov: Pravila terminiranja i reterminiranja u proizvodnim sustavima drvne industrije
Autor: Denis Jelačić

Ovaj rad prinos je istraživanju načina planiranja, vođenja i terminiranja proizvodnje upotrebom novih metoda određivanja prioriteta pri odašiljanju proizvodnih naloga u proizvodnju te pokušaj njihova implementiranja u nove koncepcije upravljanja proizvodnjom i poslovanjem u drvnoindustrijskoj tvrtki. Cilj istraživanja bio je ustunoviti na koje se načine razlike između pojedinih metoda određivanja prioriteta manifestiraju za konkretnu proizvodnju u promatranoj tvornici namještaju, koja metoda je najprihvatljivija za korištenje u području terminiranja, odnosno u području reterminiranja, kolike su mogućnosti smanjenja troškova proizvodnje, te na koji bi se način promatrane metode mogle prilagoditi za korištenje uz nove koncepcije upravljanja proizvodnjom i poslovanjem. Dobiveni su rezultati bili osnova na kojoj je određena kvaliteta i primjenjivost pojedine metode te činitelji koji utjeću na njihov izbor. Za područje terminiranja, odnosno određivanja redoslijeda proizvodnih naloga prije no što oni krenu u proizvodnju najbolje je rezultate postigla KVO metoda. To je metoda kod koje prednost dobijaju proizvodni nalozi koji imaju najmanju vrijednost trajanja ciklusa proizvodnje u prvoj ili prvim fazama obradbe. U području metoda za reterminiranje najbolje je rezultate postigla DRVP metoda, gdje prednost dobijuju proizvodni nalozi čiji je omjer vremena do roka isporuke umanjenog za preostalo očekivano vrijeme i preostalog posla, najmanji.

Naslov: Primjena karbamid-formaldehidnih ljepila za površinsko lijepljenje u proizvodnji namještaja i uslojenih pločastih materijala
Autor: Manfred Dunky, Stjepan Petrović

Lijepljenjem drva karbamid-formaldehidnim ljepilom dobivaju se proizvodi visoke kvalitete ako su zadovoljeni najvažniji parametri i uvjeti proizvodnje. Postoji, naime, mnoštvo činitelja koji utječu na adheziju, a time i na kvalitetu gotovog proizvoda. U članku se anuliziraju osnovni tehnološki uvjeti i navode preporuke za pravilnu primjenu ljepilu. Te preporuke, nastale na temelju višegodišnjega praktičnog iskustva autora na području lijepljenja drva, treba shvatiti kao prilog općem unapređenju primjene KF-ljepila u površinskom lijepljenju u proizvodnji namještaja i uslojenih pločastih materijala.

Naslov: Umrežavanje računala u upravljačko-proizvodnim sustavima
Autor: Bojana Dalbelo Bašić

U radu se iznose neke prednosti umrežavanja računala i neke od mogućih opcija pri njihovoj izgradnji. Postoje različite podjele mreža, ovisno o izabranim kriterijima (zemljopisna rasprostranjenost, namjena mreže, građa mreže itd.). Dva tipa lokalnih mreža značajnih za upravljačko-proizvodne sustave jesu: industrijske i uredske mreže. U članku se također objašnjava zamisao o slojevnoj strukturi mreže koja je temelj za izgradnju komunikacijskog sustava prilagođenog potrebama i mogućnostima korisnika. Opisan je model ISO/OSl. Izneseni su temeljni načini povezivanja računala u lokalnu mrežu i fizička sredstva za ostvarenje tih veza. Dan je primjer mogućnosti neovisnog izbora mrežnog operacijskog sustava za lokalnu mrežu osobnih računala.





sljedeća>> >>

Autor:
Naslov:
Ključna riječ:
(c) 2003. sva prava zadržava uredništvo časopisa "Drvna industrija"