Arhiva:   VOLUMEN:   BROJ:   

Izdanje: 1995/1


Naslov: Utjecaj zatezne sile lista stolarske tračne pile na snagu praznoga hoda
Autor: Vlado Goglia, Ružica Beljo

Zatezna sila lista tračne pile, premda vrlo bitna za cjelokupnu učinkovitost tračne pile, veličina je kojoj se pridaje malo pozornosti pri prilagodbi stroja. Da bi se naglasilo značenje zatezne sile, u radu se iznose podaci istraživanja njezina utjecaja na snagu praznoga hoda stroja. Tijekom ispitivanja kao nezavisne varijable izabrane su dvije veličine: zatezna sila i brzina gibanja lista. Dobiveni su rezultati očekivani i vrlo zanimljivi.

Naslov: Neka fizička i mehanička svojstva abonosa (crnog hrasta zakopanog u zemlji) iz Bednje
Autor: Slavko Govorčin, Tomislav Sinković

Abonos ili eban (crni hrast) drvo je odležalo u zemlji koje je dugo godina bilo izloženo procesu humifikacije pod utjecajem vode tekućice. Drvo abonosa hrasta crne je boje, što je posljedica međusobne kemijske reakcije trijeslovine u drvu i željeza u vodi. Osim promjene prirodnog tona boje, nastaju i znatne prornjene fizičkih i mehaničkih svojstava hrastovine. Unatoč nekim lošijim svojstvima drva, ali i izrazito velikoj trajnosti u odnosu prema normalnoj hrastovini, drvo abonosa hrasta je vrlo traženo i cijenjeno, posebno kad se upotrebljava kao furnir, za unutrašnje uređenje i izradu skupocjenog pokućstva, izradu dijelova glazbala i za rezbarske radove. Ispitivanjem dobiveni rezultati nekih svojstava abonosa hrasta (Quercus sp.), procijenjenoga na oko 4 000 godina starosti, upozoravaju da je kemijski sustav gotovo jednak kemijskom sastavu recentnog hrastova drva, ali sa znatnim povećanjem udjela ekstraktivnih tvari i pepela. Gustoća abonosa hrasta podjednaka je ili malo veća od gustoće recentnog hrastova drva. Utezanja abonosa hrasta su u odnosu prema recentnom hrastovu drvu dvostruko veća. Ispitana mehanička svojstva abonosa hrasta znatno su smanjena, s tim da je očitije kad je riječ o čvrstoći na savijanje. Iz dobivenih odnosa širine goda i gustoće, odnosno širine goda i utezanja, odnosa gustoće i utezanja, te odnosa gustoće i mehničkih svojstava abonosa hrasta vidljivo je da oni pokazuju karakteristike recentnog hrastova drva odnosno karakteristike prestenasto-poroznih listača.

Naslov: Neke strukturne karakteristike jasenovine (Fraxinus angustifolia, Vahl.) iz područja Lipovljana u Hrvatskoj
Autor: Božidar Petrić, Jelena Trajković, Radovan Despot

U sklopu racionalne preradbe tanke oblovine, u ovom je radu ispitana struktura juvenilnog i zrelog drva jasena iz područja NPŠO Lipovljani. Istražene su varijacije duljine i promjera libriformskih vlakanaca, debljine njihovih stijenki, promjeri članaka traheja ranog i kasnog drva i njihov udio, te udio drvnih trakova, njihove visine i širine. Potrebna mjerenja obavljena su u godovima starosti od 5, 10, 20, 40, 70 i 100 godina. Duljina, promjer i debljina stijenki libriformskih vlakanaca, promjer članaka traheja, te visina i širina drvnih trakova rastu od srčike do približno 40-og goda, a dalje prema kori ostaju jednake veličine ili rastu znatno sporije. Volumni udjel članaka traheja ranog i kasnog drva te drvnih trakova raste u istom smjeru, dok volumni udjel vlakanaca ranog i kasnog drva opada (slika 1-8). Utvrđeno je da se juvenilno drvo jasena prostire od srčike do približno 40 godina starosti.

Naslov: Sušenje hrastovine debljine 32 mm – usporedba proizvodnoga s eksperimentalnim režimom
Autor: Stjepan Pervan

Karakteristike ponašanja domaćih vrsta drva tijekom sušenja, posebice hrastovine, bile su povod izrade analize režima sušenja hrastovine debljine 32 mm provedenog u proizvodnim uvjetima i usporedbi rezultata analize s dosadašnjim eksperimentalnim spoznajama stečenim istraživanjima i praksom u svijetu. Istraživanje režima sušenja provedeno je u klasičnoj komornoj sušionici, na složaju hrastovih piljenica debljine 32 mm. Temperatura suhog termometra analiziranog režima na početku sušenja (30°C) bila je preniska sa stajališta energetske iskoristivosti, a psihrometrijska razlika od 2°C u početnoj je fazi bila zadovoljavujuća sa stajališta sprečavanja nastanka pukotina. U daljnjim fazama sušenja pri sadržaju vode približno jednakome točki zasićenosti vlakanaca psihrometrijska se razlika od 5°C i temperatura od 48°C u usporedbi s uvjetima sušenja navedenima u literaturi mogu smatrati niskima. Sušenje od 30 postotnoga do konačnog sadržaja vode zbivalo se pri preniskoj temperaturi suhog tennometra, osim pri sušenju od 30 do 25 postotnoga sadržaja vode, kada je temperatura suhog termometra bila povišena (za 3°C). Psihrometrijska razlika je odgovarajuća za sušenje od 30 do 10 postotnoga sudržaja vode u hrastovini, a pri sušenju ispod te vrijednosti do kraja bila je prevelika, usporede li se te vrijednosti s onima iz literature.

Naslov: Ubrzano ispitivanje postojanosti površine drva - QUV- Uređaj za ubrzano izlaganje atmosferskim utjecajima
Autor: Hrvoje Turkulin, Vlatka Jirouš-Rajković

Drvo je nepostojano pri djelovanju vanjskih klimatskih uvjeta, pogotovo svjetla i vode. Visoka cijena obnavljanja površinskog sloja uvjetuje potrebe ispitivanja procesa svjetlosne razgradnje i načina njezina sprečavanja. QUV je uređaj za ubrzano izlaganje atmosferskim utjecajima pomoću kojega možemo predvidjeti relativnu trajnost materijala izloženog vanjskim utjecajima. Kiša i rosa oponašaju se kondenzacijskim sustavom, a sunčana svjetlost fluorescentnim UV (ultravioletno zračenje) svjetiljkama. Uzorci se izlažu izmjeničnim ciklusima svjetla i vlage pri kontroliranoj povišenoj temperaturi. Za nekoliko dana ili tjedana QUV može reproducirati oštećenja što nastaju nakon nekoliko mjeseci ili godina izlaganja atmosferskim utjecajima.





sljedeća>> >>

Autor:
Naslov:
Ključna riječ:
(c) 2003. sva prava zadržava uredništvo časopisa "Drvna industrija"