Arhiva:   VOLUMEN:   BROJ:   

Izdanje: 1997/2


Naslov: SEM ispitivanje djelovanja atmosferilija na površinski obrađeno drvo
Autor: Hrvoje Turkulin, Martin Arnold, Hilary Derbyshire, Jürgen Sell

Zadaća istraživanja je bila procjena postojanosti i ponašanja u upotrebi modernih premaza za drvo s niskim sadržajem organskih otapala. U tu su svrhu provedena izlaganja različitih uzoraka prirodnim klimatskim uvjetima i izlaganja u laboratorijskom uređaju, nakon čega su metodom elektronske mikroskopije ispitana svojstva premaza, drvne podloge i njihove međusobne veze. Korištene su dvije vrste europskih četinjača - borovina i smrekovina - a uzorci su bili izrađeni u obliku obojenih daščica ili mikrotomskih odsječaka (\"tankih listića\") koji su bili izloženi ispod slobodnog filma premaza. Moderni vodotopivi premazi su uspoređeni s organskim premazima, a poluprozime lazure su uspoređene s neprozimim bijelim naličima. Borovina i smrekovina ne razlikuju se bitno glede njihovih vrsti loma, adhezijskih svojstava ili otpornosti na ultraljubičasto (UV) svjetlo pod slojem poluprozirnog premaza. Ipak se moglo vidjeti da smrekovina s izlaganjem nešto brže iskazuje strukturne promjene nego borovina. Naliči ne prodiru u staničnu stijenku nego čvrsto prianjaju uz S3 podsloj na površinama lumena. Premazi s organskim otapalima (i naliči i lazure) su prodrli nešto dublje u površinu drva nego vodotopivi premazi. Pigmentirani naliči u potpunosti štite drvo od svjetla tijekom cijelog 14 -mjesečnog razdoblja prirodnog izlaganja i zadržavaju koherentni zaštitni sloj. Vodotopivi naliči naglašenije iskazuju značajke krtosti na poprečnim lomnim plohama nego što je to slučaj s organskim premazima. Lazure se razlikuju u njihovoj zaštitnoj učinkovitosti. Način loma debelog sloja vodotopive lazure iskazuje žilavost i neoštećenost, dobro prianjanje ali vrlo slabu penetraciju u drvnu površinu. Tanki premaz, organske lazure je djelomično oštećen svjetlom, a to djelovanje se očituje i na međusloju premaza i drva uslijed čega nastaje povećanje krtosti i drva i premaza. To dovodi do slabljenja adhezije koje prethodi odlupljivanju filma. Tanki listići pokriveni slobodnim filmovima premaza uspješno predstavljaju površinu premazanih drvenih elemenata, a jednostavni su pri rukovanju, pri odvajanju od premaza i pri daljnjim mehaničkim i mikroskopskim ispitivanjima. Kombinacija mjerenja promjena čvrstoće i mikroskopskih uvida se pokazala vrlo učinkovitom u razmatranju promjena koje se odvijaju na samoj površini drvnih elemenata tj. u međusloju drva i premaza. Mikroskopska promatranja su potvrdila da se odvijanje svjetlosne razgradnje drva može uspješno pratiti kombiniranim uvidom u stanje oštećenosti anatomskih elemenata na radijalnim površinama drva i fraktografskom analizom poprečnih presjeka drva.

Naslov: Ugaono spajanje bukovine klinastim zupcima
Autor: Stjepan Tkalec, Silvana Prekrat, Marko Žmire

U radu se predočuju rezultati istraživanja nekih fizičko-mehaničkih svojstava spojeva ostvarenih klinastim zupcima pod kutom 45° izrađenih od bukovine (Fagus silvatica, L.). Dosadašnja istraživanja pretežno se odnose na podužno spajanje drva četinjača, dok su znanstveni rezultati o spajanju drva listača te spajanju pod kutom manje zastupljena. U sklopu rada proveden je pokus sa spojevima napravljenim klinastim zupcima duljine 7,5 i 10 mm kojima je ispitivana izdržljivost na statička i dinamička opterećenja. Statički moment sile kod zubaca od 7,5 mm bio je 35,7 % veći od onoga u zubaca duljine 10 mm. Tijekom dinamičkih opterećivanja veličina momenata sile različito je utjecala na veličinu otklona okvirnica i izdržljivost spojeva na broj impulsa sila. Nagibna krutost spojeva, kao odnos momenata sile i otklona okvirnice u manjih je zubaca 18,4% veća. Ispitivanja na dinamičko-statička opterećenja pokazala su da zamaranja spojeva djelovanjem naizmjeničnih momenata do 10 000 ciklusa neznatno gube na čvrstoći na statička opterećenja.

Naslov: Mogućnost izrade ploča od uslojenog drva strukturno zaštićenih kemijskim vatrozaštitnim sredstvima
Autor: Mladen Brezović

Cilj rada bio je proizvesti ploče od uslojenog drva zaštićene kemijskim vatrozaštitnim sredstvima. Tako proizvedene ploče trebale bi zadržati svoja fizička i mehanička svojstva iznad minimalnih svojstava propisanih standardima, uz istodobno poboljšanje vatrootpornih svojstava. Od materijala je upotrijebljen bukov furnir, karbamid-fonnaldehidno ljepilo, a za strukturnu zaštitu upotrijebljeni su boraks i ortoboratna kiselina, u omjeru 1:1. Kemijska vatrozaštitna sredstva nanesena su potapanjem fumira u njihove vodene otopine koncentracija 6, 10 i 14%. Za usporedbu su proizvedene i ploče od uslojenog drva bez dodatka vatrozaštitnih sredstava. Tako proizvedenim pločama ispitana su fizička i mehanička svojstva te vatrootpornost. Između različitih metoda za ocjenu vatrootpornosti odabrana je metoda koja je dovoljno \"oštra\" i u sklopu koje se pri ispitivanju koriste uzorci malih dimenzija. Ta se metoda naziva metodom ognjene cijevi. Rezultati ispitivanja fizičkih i mehaničkih svojstava ploča pokazali su da dodavanje vatrozaštitnih sredstava u navedenim koncentracijama ne utječe bitno na ta svojstva, tako da su ona veća od minimalnih vrijednosti propisanih standardima po kojima su ispitivanja provedena. Ispitivanja vatrootpornosti metodom ognjene cijevi pokazala su da su najbolje rezultate postigle ploče od uslojenog drva strukturno zaštićene 14 %-tnom vodenom otopinom vatrozaštitnog sredstva, iako su i ploče zaštićene 10%-tnom otopinom pokazale vrlo dobre rezultate. Vatrootpornost ploča zaštićenih 10%-tnom vodenom otopinom boraksa i ortoboratne kiseline mogla bi se dodatno povećati kad bi se ploče osim strukturnoj, podvrgnule i površinskoj zaštiti.

Naslov: MDF - svjetski trend
Autor: Vladimir Jambreković, Vladimir Bruči

U 1993. godini udio proizvodnje MDF ploča bio je 6% ukupne proizvodnje pločastog materijala na bazi drva. Statistički podaci pokazuju intenzivan razvoj kapaciteta MDF pogona te se 2000. godine očekuje udio MDF ploča od čak 14% (20 milijuna m3). Osnovni uzrok ekspanzije MDF ploča jest nestašica kvalitetnog masivnog drva, što se odrazilo i na smanjenje proizvodnje uslojenih ploča, pa su se kao alternativni materijal visoke kvalitete i dobre obradivosti nametnule MDF ploče. Sirovinski je potencijal za proizvodnju MDF ploča visoke kakvoće golem jer kao sirovina mogu poslužiti šumski sortimenti četinjača, mekih i tvrdih listača, juvenilno drvo iz plantažnog uzgoja, industrijski drvni ostaci, celulozna vlakanca jednogodišnjih biljaka, reciklirani papir itd. Najveće svjetsko tržište u 1993. godini je u SAD, s proizvodnjom od oko 2,7 milijun m3 i potrošnjom od oko 1,9 milijuna m3. Najveći svjetski izvoznik MDF ploča u 1993. godini bio je Novi Zeland, a najveći svjetski uvoznik MDF ploča Tajvan. Do kraja 1996. godine najveći su MDF kapaciteti instalirani u Aziji (6 milijuna m3), Europi (5,5 milijuna m3) i Sjevernoj Americi (4,5 milijuna m3, od čega u SAD-u 3,35 milijuna m3).





sljedeća>> >>

Autor:
Naslov:
Ključna riječ:
(c) 2003. sva prava zadržava uredništvo časopisa "Drvna industrija"